Svemir, ipak se vrti

English
Weitter Duckss's Theory of the Universe Universe and rotation (+29 new articles) The universe is rotating, after all

 

Pусскй
Теория Вселенной Веиттера Дуксса Вселенная и вращение (+ 29 новые статьи) Вселенная всё-таки вращается

 

Hrvatski
Weitter Duckss teorija svemira Svemir i vrtnja (+ 29 članka 2016/17/18) Objavljeni članci (2013, 14, 15.) Svemir, što je to (2010.) U potrazi za izgubljenim svemirom (knjiga)


2004.
Zadar's Theory of the Universe 2004, 2018 Zadarska teorija svemira poveznice 2018.
rast-tijela
rast-tijela rast-tijela multisvemir-1
 Kontakt e-mail:wduckss@gmail.com

constante

Demoliranje Hubble's law, Big Bang, osnova "moderne" i crkvene kozmologije

English 
Pусскй

„Ako su dva predmeta predstavljani kugličnim ležajevima i prostornim vremenom istezanjem gumenog lima, učinak Dopplera uzrokovan je valjanjem kuglica preko listova kako bi se stvorio neobičan pokret.  Kozmološki crveni pomak događa se kada su kuglični ležajevi zaglavljeni na listi i list je rastegnut.“ Wikipedia
Dobro, provjerimo to na našoj lokalnoj skupini galaksija (tablica iz moga članka „Where did the blue spectral shift inside the universe come from?“)

galaxies, local groups Redshift km/s Blueshift km/s

Sextans B (4.44 ± 0.23 Mly)   300 ± 0  
Sextans A 324 ± 2  
NGC 3109 403 ± 1  
Tucana Dwarf 130 ± ?  
Leo I 285 ± 2  
NGC 6822    -57 ± 2
Andromeda Galaxy   -301 ± 1
Leo II (about 690,000 ly)  79 ± 1  
Phoenix Dwarf 60 ± 30  
SagDIG   -79 ± 1
Aquarius Dwarf   -141 ± 2
Wolf–Lundmark–Melotte   -122 ± 2
Pisces Dwarf    -287 ± 0
Antlia Dwarf 362 ± 0   
Leo A 0.000067  
Pegasus Dwarf Spheroidal    -354 ± 3 
IC 10   -348 ± 1
NGC 185   -202 ± 3
Canes Venatici I ~  31  
Andromeda III   -351 ± 9
Andromeda II   -188 ± 3
Triangulum Galaxy   -179 ± 3
Messier 110   -241 ± 3
NGC 147 (2.53 ± 0.11 Mly)   -193 ± 3
Small Magellanic Cloud 0.000527  
Large Magellanic Cloud - -
M32   -200 ± 6
NGC 205   -241 ± 3
IC 1613   -234 ± 1
Carina Dwarf 230 ± 60  
Sextans Dwarf 224 ± 2  
Ursa Minor Dwarf (200 ± 30 kly)   -247 ± 1
Draco Dwarf   -292 ± 21
Cassiopeia Dwarf   -307 ± 2
Ursa Major II Dwarf   - 116 
Leo IV 130  
Leo V ( 585 kly) 173  
Leo T   -60
Bootes II   -120
Pegasus Dwarf   -183 ± 0
Sculptor Dwarf 110 ± 1  
Etc.    

Nešto ne valja! Izgleda da se sve „prostornim vremenom istezanjem gumenog lima“ ne isteže. Mnogo toga se skuplja i crveni se.
Možda sam pogrešno shvatio Hubble´s law. Stvarno „Objects observed in deep space - extragalactic space, 10 megaparsecs (Mpc) or more - are found to have a red shift, interpreted as a relative velocity away from Earth;“.
To znači ako je 10 Mpc = 32,6 milijuna svjetlosnih godina, Hubble´s zakon ne vrijedi za galaksije i objekte koje je lakše izmjeriti.
Provjerimo to na udaljenostima gdje bi trebao vrijediti Hubble zakon:

Galaxy Distance Mly Red shift km/s

NGC 1073 80          kly 1208 ± 5
NGC 1169 114 ± 27 kly 2387 ± 5
NGC 1.600 149,3 kly 4.681

Messier 33 2.38 to 3.07 -179 ± 3  (blue shift)
Messier 32 2.49 ± 0.08 -200 ± 6 
NGC 1569 10,96 ± 0,65 -104
NGC 404 10-13 -48 ± 9

NGC 2976 11,6±1,2  3 ± 5 
NGC 4236 ~11,7 0±2
NGC 3077 12,8±0,7  14 ± 4
NGC 6946 22,5±7,8 48±2

NGC 7320c 35 5.985 ± 9 
NGC 7320 39 (12 Mpc) 786 ± 20
NGC 2541 41 ± 5 548 ± 1
NGC 4178 43 ± 8 377
NGC 4214 44 291 ± 3
M98 44.4 −0.000113 ± 0.000013

Messier 77 47.0  1137 ± 3
NGC 14 47.1 865 ± 1
Messier 88 47 ± 8  2235 ± 4 
IC 3258 48 -0,0015 (-517)

NGC 3949 50  800 ± 1 
NGC 3877 50,5 895 ± 4 
NGC 4088 51,5 ± 4,5  757 ± 1 

NGC 1427A 51,9 (+5,3, -7,7)  2028 ± 1 
NGC 1055 52 994 ± 5 
M86 52 ± 3 -244 ± 5

Messier 61 52.5 ± 2.3  1483 ± 4
NGC 4216 55 131 ± 4 
Messier 60 55 ± 4  1117 ± 6 
NGC 4526 55±5 448 ± 8 
Messier 99 55,7 2407 ± 3 
NGC 4419 56 -0,0009 (-342)
M90 58.7 ± 2.8  −282 ± 4 

Messier 59 60 ± 5 410 ± 6
NGC 4013 60,6 ± 8,1 831 ± 1
Messier 58 62 1517 ± 1 
NGC 4414 62,3  790 ± 5
RMB 56 65,2  -327
NGC 613 67.5 1487
NGC 1427 71±8  1388 ± 3 

NGC 148 85.56 1516
NGC 473 98 2.134
NGC 3370 98 1.279
NGC 3021 ~100 1541
NGC 3244 100 2758

NGC 7007 131,13 3098
NGC 5010 140 2975 ± 27
NGC 7074 140 3476
NGC 9 142 ± 31 4528 ± 10
NGC 922 150 3063
NGC 12 183 3941 ± 4

NGC 127 188 409
NGC 106 199 6.059
NGC 6872 212 4.555 ± 30
NGC 5 212 5111 ± 41
NGC 21 234 ± 29 4770 ± 4

NGC 476 261 6337 ± 126
NGC 7047 270 5811

NGC 965 294 6794 ± 39
NGC 800 300 5.966 
NGC 1128 300 6940 ±20
NGC 90 333.8 ± 146 5353 ± 10

NGC 300 447 9.740
NGC 280 464 3.878
NGC 427 467 10.162

Ako preskočimo prva tri paragrafa iz tablice jer te galaksije nisu iznad 32,6 Mly, podaci se opet ne mijenjaju!
Hubble constant "Za većinu druge polovice 20. stoljeća vrijednost procijenjeno je između 50 i 90 (km / s) / Mpc . (danas postoji nekoliko konstanti, sve su oko 70 km/s)."
Opet ne valja nešto sa zakonom i konstantom!  M90 je udaljena 58.7 ± 2.8 Mly i gle čuda, ima plavi pomak od −282 ± 4 km/s ! 
Galaksije na udaljenosti 32,6 Mly prema, tko zna čijoj konstanti, trebaju imati oko 700 km/s, na dvostrukoj udaljenosti od 65,2 Mly trebaju imati brzinu udaljavanja oko 1.400 km/s, itd.
Zanimljivo je da

NGC 1.600 je udaljena 149,3 Kly i ima brzinu 4.681 km/s, 
NGC 7320c
je udaljena 35 Mly ima brzinu (red shift) 5.985 ± 9,
NGC 5010
je udaljena 140 Mly i ima brzinu od 2.975 ± 27!
NGC 280 je udaljena 464 Mly i ima brzinu od 3.878! ...

Ovi dečki i cure koji vrše mjerenja su nešto promašili ili je neupotrebljiv Hubble´s zakon i konstanta (bilo čija vrijednost konstante).

Na udaljenosti od 52 ± 3 (M86) imamo plavi pomak (-244 ± 5 km/s) koji imamo i kod galaksije M90  na udaljenosti 58.7 ± 2.8 (−282 ± 4), dok su ostale galaksije na istoj udaljenosti (Messier 61, NGC 4216 , Messier 60, NGC 4526, Messier 99, NGC 4419) sa pozitivnim predznakom (osim NGC 4419 -0,0009 (-342)) i potpuno različitim brzinama.

Zanima me gdje se steže i nateže „učinak Dopplera uzrokovan je valjanjem kuglica preko listova kako bi se stvorio neobičan pokret“?
Ni u ovoj tablici nije moguće pronaći galaksiju koja poštuje Hubble´s zakon ili konstantu (bilo čiju).

Dovoljno je oko prosječnog čitatelja i da shvati da i galaksije u ovoj tablici smanjuju i povećavaju brzinu kao i u našoj lokalnoj grupi galaksija.

Možda je ovo karakteristika jer nisu promatrane galaksije u jednom pravcu?
Pogledajmo Virgo Cluster (jer za njega imamo podatke):

Galaxy Distance Mly Red shift km/s

Messier 98 44.4 −142 ± 4
Messier 88 47 ± 8  2235 ± 4
NGC 4536 48.7 ± 0.9  1808 ± 1
NGC 4527 48.9  1736 ± 1
NGC 4450 ~50 1954 ± 4
NGC 4262 50,0 1359 ± 4
NGC 4550 50.0 381 ± 9
Messier 89 50 ± 3  290 ± 5
NGC 4435 52 0.002638(z)
NGC 4438 52 0.002638(z)
Messier 86 52 ± 3 -244 ± 5
Messier 61 52.5 ± 2.3  1483 ± 4
Messier 87 53.5 ± 1.63 1307 ± 7
Messier 100 55 1571 ± 1
Messier 60 55 ± 4 1117 ± 6
NGC 4654 55.0 1046 ± 5
NGC 4526 55±5 448±8
NGC 4216 55 131 ± 4
Messier 99 55.7  2407 ± 3
Messier 49 55.9 ± 2.3 997 ± 7
NGC 4571 58 ± 11 342 ± 3 
Messier 90 58.7 ± 2.8 −282 ± 4
NGC 4567 59.4 +2.255
NGC 4568 59.4 +2.255
Messier 84 60 ± 3 1060 ± 6
Messier 85 60 ± 4  729 ± 2
Messier 59 60 ± 5  410 ± 6 
Messier 58 62 1517 ± 1
Messier 91 63 ± 16  486 ± 4
NGC 4388 65.10 ± 18.43 2.524
NGC 4651 72.0 788 ± 2

Opet ništa  nije u skladu sa konstantom i Hubble zakonom! I ovaj klaster rotira.

„The Virgo Cluster is a cluster of galaxies whose center is 53.8 ± 0.3 Mly (16.5 ± 0.1 Mpc)[2] away in the constellation Virgo.“ Wikipedia

Citat iz:
http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.750.3348&rep=rep1&type=pdf
„compiled a list of 65 galaxies in Virgo with VLG < 0 (blue shift).

Designation VLG…(blue shift)

NGC4419 −383
VCC997 −360
KDG132 −100
NGC4438 −43
DSS −0
VCC1129 −105
VCC1163 −564
VCC1175 −118
VCC1198 −470
IC3416 −198
VCC1239 −672
VCC1264 −539
IC3435 −150
VCC1314 −37
IC3445 −470
IC3471 −235
IC3476 −280
IC3492 −604
IC3548 −37
VCC1682 −66
NGC4569 −345
UGC7795 −78
VCC1750 −258
VCC1761 −269
KDG172 −42
VCC1812 −351
VCC1860 −124
IC3658 −69
UGC7857 −7
VCC1909 −16
IC0810 −188
VCC2028 −52
Designation VLG…(blue shift)

IC3036 −126
IC3044 −298
VCC087 −267
NGC4192 −246
NGC4212 −199
VCC181 −267
VCC200 −98
A224385 −204
IC3094 −275
VCC237 −423
IC3105 −284
VCC322 −323
VCC334 −350
VCC501 −224
IC3224 −100
VCC628 −540
VCC636 −113
IC3258 −593
IC3303 −427
VCC788 −3
VCC802 −318
IC3311 −287
VCC810 −470
VCC815 −866
VCC846 −845
NGC4396 −215
VCC877 −212
NGC4406 −374
VCC892 −784
NGC4413 −16
VCC928 −395
IC3355 −126
VCC953 −563

„ završen citat

Ipak, grubo gledajući, crveni pomak spektra raste, zašto?
„Alternativne hipoteze i objašnjenja za crveno mijenjanje, kao što je umorna svjetlost , općenito se ne smatraju prihvatljivima.“

Opadanje intenziteta svjetlosti sa prevaljenom udaljenošću
 „Interakcija  prostora i zračenja direktno se odražava na temperaturu tijela koja na površini tijela iznosi °Kelvina: Merkur 440, Zemlja 288, Jupiter 152…16 Prostor oko tijela ima istu krivulju pada od Sunca prema kraju sunčevog sustava, jednako je sa tamnom stranom planeta na Merkuru je najniža temperatura 100° Kelvina, Uran 49°, Pluton 28°, Ortov oblak 4° Kelvina.  U promatranju treba kompenzirati atmosferu i unutarnju temperaturu tijela kao ometajući faktor dobivanja usporednih podataka, ali i bez toga je jasno vidljivo da krivulja opadanja učinka zračenja prati udaljenost od izvora.“ članak.

red-shift           red-moon
članak                                                                                              kredit

Na slici izlaska i zalaska sunca vidimo da je crveni spektar povezan sa slabim intenzitetom valova sa Sunca, ne isključivo za učinak Dopplera. Mali intenzitet valova vidimo i na slici crvenog mjeseca.

Dio znanstvenika glasno viče kroz iskazivanje mjerenja:

ULAS J1120+0641 
(at a comoving distance of 28.85 billion light-years) was the first quasar discovered beyond a redshift of 7.
UDFy-38135539
The light travel distance of the light that we observe from UDFy-38135539 (HUF.YD3) is more than 4 billion parsecs (13.1 billion light years), and it has a luminosity distance of 86.9 billion parsecs (about 283 billion light years).
EGS-zs8-1 
The galaxy has a comoving distance (light travel distance multiplied by the Hubble constant, caused by the metric expansion of space) of about 30 billion light years from Earth.
Z8 GND 5296 
Due to the expansion of the universe, this position is now at about 30 billion light-years (9.2 Gpc) (comoving distance) from Earth. 
Q0906 + 6930 
But since this galaxy is receding from Earth at an estimated rate of 285,803 km/s[1] (the speed of light is 299,792 km/s), the present (co-moving) distance to this galaxy is estimated to be around 26 billion light-years (7961 Mpc).  

I td. …“ članak

Njih (dio znanstvenika) ne možemo rastezati kao „gumeni lim“, jedino njihove rezultate možemo istezati prezentirajući bajke da bi oni sačuvali božansku intervenciju i Big Bang.
„Klasteri su najveći poznati gravitacijski vezani konstrukti u svemiru i vjerovali su da su najveće poznate strukture u svemiru sve do osamdesetih godina, kada su otkriveni superklasteri .“ Wikipedia

Osim što klasteri rotiraju, oni se spajaju u veće stukture i tvore superklastere sljedeću cjelinu koja također rotira „Korištenje Chandra i Hubble svemirski teleskopi sada smo primijetili 72 sudara između galaktičkih klastera, uključujući i velika i mala spajanja”.
To nisu znali tvorci Big Banga i konstanti širenja svemira.

Space objekt Clusters, superclusters, galaxy Distance Mly Red shift

Abell 3526 170,9 0,01140
Abell 3627 221,1 0,01570

The Laniakea Supercluster 250 0,0708
Abell 400 326 0,0244
Abell 1656 336 0,0231

Horologium_Supercluster the nearest part 700 0,063
Abell 754 760 0,0542
Abell 133 763 0,0566

Corona Borealis Supercluster nearest part 946 0,07
Abell 2142 1.234,0 0,0909
Caelum Supercluster the nearest part 1.400 0,126

Saraswati Supercluster 4.000 0,28
CID-42  Quasar 3.900 0,359

Lynx Supercluster 12.900 1,26 & 1,27
Twin Quasar galaxy  8.700 1,413
Einstein Cross 8.000 1,695

EQ J100054+023435 galaxy 12.200 (12,2 Gly) 4,547
z8 GND 5296 galaxy 13.100 7,51
GN-z11 galaxy ~13.400 11,09; +0,08; −0,12

etc. etc …

Kako se čitatelj može snaći u ovim službenim podacima i kako im može više vjerovati?

galaxies

Redsfift (z)

Distance billion ly

Km/s  to Earth

M33 -0,000607 2,38-3,07 (Mly) -179± 3
M64 0,001361 24± 7 (Mly) 408±4
CID-42  Quasar 0,359 3,9 89.302
MS 1054-03

0,8321

6,757

246.759

Q2343-BX442

2,1765

10,7

EQ J100054+023435

4.547

12,2

280.919

TN J0924-2201 5,19 12,523  
Q0906 + 6930 5,47 12,3 299,792 
SSA22−HCM1

5,74

12,7

 

HCM-6A 6,56 12,8  
IOK-1 6,96

12,88

 

ULAS J1120+0641 7,085 12,85  
GN-108036 7,2 12,3  
Z8 GND 5296 7,5078±0,0004 13,1 291.622 ± 120 
EGS-zs8-1

7,7 13,04  
UDFy-38135539

8,55 13,1  
Abell 1835 IR1916 10,0 13,2  
MACS0647-JD 10,7 13,3  
GN-z11 11,09 13,4 295.050 ± 119.917
UDFj-39546284 11,9 13,2  

Tabela iz „Where did the blue spectral shift inside the universe come from?

Generalno gledano da „Prazan prostor nema interakciju sa zračenjima, prazan je.
Zračenja sa Sunca nemaju istu vrijednost u prostoru, intenzitet (snaga) im slabi udaljenošću od izvora.“ članak
Što je svemirski objekt više udaljen (ne udaljava se, rotira po orbiti) intenzitet valova je slabiji koje emitira promatrani objekt. Učinak Doppler efekta treba strogo odijeliti od slabljenja intenziteta valova i uspostaviti potpuno nove vrijednosti realnih brzina unutar Svemira. Brzine  unutar Svemira treba mjeriti samo preko velikih cjelina, klastera, super klastera, pomoću modificiranog obrasca rasta brzina unutar  kuglastih klastera zvijezda.
10.03.2018.g.

 

Što se događa sa kisikom i vodikom?

Englisch 
Pycckй

Sve plinovite planete našeg sustava (Jupiter, Saturn, Uran i Neptun) u svojim impozantnim atmosferama nemaju kisik, osim u trgovima.
Kisik ima točku taljenja na -218,79°C, točku vrenja -182,962°C.

I.  Nedostatak O2
Sastav atmosfere Jupitera  po volumenu:
89% ± 2.0%   vodika (H2 )
10% ± 2.0%   helij (He)

0,3% ± 0,1%  metan (CH4 )
0,026% ± 0,004%     amonijak (NH3 )
0,0028% ± 0,001%  vodik deuterid (HD)
0,0006% ± 0,0002%            etan (C2H6 )
0,0004% ± 0,0004%            voda (H2O)
Temperatura atmosfere Jupitera kod 1 bara je -108°C, kod 0,1 bara -161°C.

"Dok se u konvencionalnim opažanjima ne otkriva sumpor na Jupiteru, prisutnost velikog broja spojeva koji sadrže sumpor, na primjer, disulfid ugljika, allotropa S2 i drugi, je ustanovljen u proizvodima eksplozije. Osim toga, u brojnim spektrima mjesta na Jupiteru otkrivene su i emisije natrija, magnezija, mangana, željeza i atoma silicija; sjaj amonijaka, ugljični monoksid, voda, H2S, CS, CS2, S, metan CH4, C2H2, C2H6. Mnogi od ovih spojeva su uočeni u kometima prije. Znanstveni podaci o sudaru Comet Shoemaker-Levy-9 s Jupiterom ostat će jedinstveno materijal dugo, možda čak i tisućljećima. "
http://galspace.spb.ru/index452-2.html

Saturn ima sastav atmosfere po volumenu:
96,3 ± 2,4%   vodika (H2 )
3,25 ± 2,4%   helij (He)
0,45 ± 0.2%   metan (CH4 )

0,0125 ± 0,0075%    amonijak (NH3 )
0.0110 ± 0,0058%    vodik deuterid (HD)
0,0007 ± 0,00015% etan (C2H6 )
Ices :
amonijak (NH3 )
voda (H2O)
amonij hydrosulfide (NH4SH)
Temperatura Saturnove atmosvere je -139°C (1 bar),  -189°C (0,1 bar).

Uran ima sastav atmosfere po volumenu:
83 ± 3% vodika (H2 )
15 ± 3% helija (He)
2,3% metan (CH4 )

0,009% (0,007-0,015%) vodik deuterid (HD)
Ices :
amonijak (NH3 )
voda (H2O)
amonij hydrosulfide (NH4SH)
metan hidrat
Temperatura atmosfere Urana je -197,2°C (1 bar), -220°C.

Neptunov sastav atmosfere po volumenu je:
80% ± 3,2% vodika (H2 )
19% ± 3,2% helija (He)
1,5% ± 0,5% metana (CH4 )

~ 0.019% vodik deuterid (HD)
-0,00015% etana (C2H6)
Ices :
amonijak (NH3 )
voda (H2O)
amonij hydrosulfide (NH4SH)
metan led (?) (CH4  · 5.75 H2O)
Temperatura Neptunove atmosfere po volumenu je -201°C (1 bar), -218°C (0,1 bar).

Titan ima kemijski sastav atmosfere po volumenu:
Stratosphere :
98,4% dušika ( N2 ),
1,4% metan ( CH4 ),
0,2% vodika ( H2 );
Niži troposfere :
95,0% N2 ,
4,9% CH4 ;

(97% N2,
2.7±0.1% CH4,
0.1–0.2% H2)
Temperatura na Titanu (mjesecu Saturna) je -179,5°C.

Za mjesec Europa znanost tvrdi da posjeduje oceane vode. Kemijski sastav vode je H2O. Postojanje vode implicira postojanje O2. Europa nema atmosferu (0.1 µPa (10−12 bar)).
Površinska temperatura na Europi je od  -223°C do -125°C (Ø -171,15°C). Prosječna temperatura od -171,15 je iznad točke vrelišta od kisika koja je -182,962°C. Ovo upućuje: ukoliko postoji O2 na Europa mjesecu on bi bio u atmosferi i pored postojanja procesa uklanjanja O2 iz atmosfere uslijed niskoh temperatura (~-223°C) (O2 točka taljenja je  -218,79°C, točka vrenja -182,962°C). Ne treba napominjati da bi sav slobodni H2 bio u atmosferi jer nema procesa uklanjanja H2 (H2 točka taljenja je -259,16°C, točka vrenja -252,879°C).
Jupiter ima 89% ± 2.0% vodika (H2 ) u atmosferi uz temperaturu kod 0,1 bara od -161°C.

II.  Nedostatak H2

Mars ima minimalnu temperaturu -143°C, srednju -63°C i maksimalnu +35°C. Kemijski sastav atmosfere je:
ugljični dioksid 95,97%;  (CO2)
argon 1,93%;  (Ar)
dušik 1,89%;  (N2)

kisik 0,146%; (O2)
ugljični monoksid 0,0557%, (CO)
to je ukupno 99,9917% elemenata i spojeva koji su prisutni u atmosferi.
(Geologija površine Marsa: Mars je zemaljski planet koji se sastoji od minerala koje sadrže silicij i kisik , metala i drugih elemenata koji obično čine kamen. (plagioclase feldspar NaAlSi3O8 to CaAl2Si2O8; pyroxenes su silicij-aluminij oksida s Ca, Na, Fe, Mg, Zn, Mn, Li zamijenjen za Si i Al;  hematita Fe 2 O 3; olivina (Mg 2 , Fe 2 ) 2 Si O 4; Fe 3 O 4 .“4

Venera ima kemijski sastav atmosfere po volumenu:
96,5% ugljičnog dioksida (CO2)
3,5% dušika (N2)

0.015% sumpornog dioksida
0,007% argona
0,002% vodene pare
0,0017% ugljičnog monoksida
0,0012% helija
0,0007% neon
trag karbonil sulfid
trag hidrogen klorida
trag hidrogen fluorid
Temperatura Venere je 462°C.

Zemlja ima sastav atmosfere po volumenu:
78,08% dušika (N2 suhi zrak)
20,95% kisika (O2 )
0,930% argona
0,0402% ugljičnog dioksida
~ 1% vodene pare ( klima - varijabilna)
Površinska temperatura na Zemlji je od -89,2 do 56,9°C.

uklanjanje-hlapljivih-elemenata
https://en.wikipedia.org/wiki/Comet

Svako tijelo (povijesno) u početku je komet. Kada tijelo napravi dovoljan broj orbita u blizini zvijezde gubi većinu hlapljivih elemenata. Tijela sa minimumom hlapljivih elemenata nazivamo asteroidima ili čvrstim (stjenovitim) tijelima. Tijela koja nisu prilazila bliže zvijezdi imaju strukturu elemenata nižeg reda koja su karakteristična za hladni ili hladniji prostor. Ti elementi su u direktnoj vezi sa visinom temperature (radne temperature) koja vlada u prostoru oko i na tijelu. Dakle, postoje tijela koja su formirana u hladnom prostoru koja se nisu približavala zvijezdi i postoje tijela koja svoju strukturu su formirala u interakciji sa zvijezdom. Unutar ova dva tipa imamo zagrijavanje tijela uslijed porasta mase (tlačne sile) i djelovanja plimnih sila. Ta tijela (imaju rastaljenu unutrašnjost (Jupiter, Neptun, Zemlja, Venera)) sama stvaraju svoju široku kemijsku strukturu i toplotu. Dodatno na kemijsku složenost utječe, rotacija oko osi (temperaturne razlike dana i noći), različita temperatura polova i izvan polova, geološka i vulkanska aktivnost (hladno i vruće izbijanje materije) i td. Planeti zrače više energije od ukupne količine koju dobivaju sa zvijezde (Uran  najmanje (1,06±0,08), Neptun 2,61(1,00 nema emitiranja vlastitog zračenja) dok Venera zrači najviše vlastite energije i ima najveću vulkansku (vruću) aktivnost u našem sustavu).
Nedostatak O2 ukazuje da nastajanju tog elementa ne pogoduje velika hladnoća. Njega zamjenjuje N2. Nedostatak H2 ukazuje da je tijelo dugo boravilo u blizini zvijezde. Na slici gore je vidljiv proces uklanjanja hlapljivih (sa niskim radnim temperaturama) elemenata i spojeva sa tijela.
Tijela bliže zvijezdi imaju kisika u izobilju u atmosferi i na tijelu. Nedostatak vodika je posebno vidljiv na Marsu4, nema ga u atmosferi niti na površini.
Udaljeni planeti imaju nedostatak kisika i velike količine vodika (kod manjih tijela (Titan i Pluton) zamjenjuje ga N2 i spojevi sa vodikom (CH4, CxHx, NH3 i td).
Nastanak O2 traži relativno više temperature (bliže 0°C i više) i veće geološke aktivnosti. Takav primjer je prisutan na Jupiterovom mjesecu Io.
Io je malo tijelo izloženo jakim plimnim silama Jupitera i Europe, ima vrlo tanku atmosferu koja „ranges (varira) from 3.3 × 10−5 to 3 × 10−4 pascals (Pa) or 0.3 to 3 nbar”. Uz 90% SO2 u atmosferi se nalazi slobodni O2 (i SO, NaCl). Protokom vremena O2 će se povećavati jer su prosječne temperature na Io 20° više od njegove vrelišne točke. SO2 ima točku taljenja na -72°C, točku vrenja na -10°C i niske temperature (od -180°C do -140°C) brzo ga uklanjaju iz atmosfere.
Ovaj model treba primijeniti na egzoplanete uz napomenu da „Tijela stalno rastu (okrupnjavaju). Kada tijelo dostigne određenu masu (<10% mase Sunca) ono postaje zvijezda  (“… zašto tijela svijetle, ona počinju svijetliti kada imaju dostatnu masu ako se nalaze u udaljenoj orbiti ili su samostalna, dovoljnu masu i učinke privlačnih sila ako su bliže centralnom tijelu (najčešće zvijezdi). Nekada se učilo da je masa 10 % Sunca dovoljna da tijelo bude zvijezda, danas kada imamo neusporedivo više dokaza kroz sve suvremenije instrumente ta granica je izbrisana. Posebno kroz otkrivanje egzo planeta i detaljnije promatranje braon patuljaka ta granica je postala zamagljena jer veličina mase nije mogla dati potrebne odgovore.” 6).
Period prije toga tijela još imaju koru i razvijaju život (rotacija tijela je obavezna) jer dugi niz godina na tijelu se događaju vrlo intenzivni geološki procesi. Takvo tijelo nije ovisno o zonama, može biti na udaljenosti Jupitera i Neptuna. Potvrdu za to imamo u promatranju braon patuljaka u koje, prema novim kriterijima u potpunosti spadaju Zemlja i Venera.” 5
21.02.2018.g.


Zašto je evolucija zvijezda netočna?

English
Pусскй

„Stellar evolution starts with the gravitational collapse of a giant molecular cloud .“ https://en.wikipedia.org/wiki/Stellar_evolution#Protostar

„Protostars with masses less than roughly 0.08 M☉ (1.6×1029 kg) never reach temperatures high enough for nuclear fusion of hydrogen to begin. These are known as brown dwarfs. The International Astronomical Union defines brown dwarfs as stars massive enough to fuse deuterium at some point in their lives (13 Jupiter masses (MJ), 2.5 × 1028 kg, or 0.0125 M☉). https://en.wikipedia.org/wiki/Stellar_evolution#Brown_dwarfs_and_sub-stellar_objects

Možda je ovo, citirano iz Wikipedie, nekada bilo prihvatljivo jer čitatelji nisu mogli provjeriti realno stanje iz baze podataka o zvijezdama i drugim tijelima u galaksiji i šire. Danas kada imamo dovoljan broj istraženih tijela, exo planeta, braon „patuljaka“ i ostalih zvijezda i galaksija kao i klastera galaksija nije teško zaključiti da stare teorije su potpuno promašena razmišljanja i loše izvedene misaone konstrukcije.

U sljedećoj tabeli naveo sam nekoliko primjera exo planeta koji bez ikakve sumnje govore suprotno starim teorijama. Masa Jupitera je 1/1047 mase Sunca.

 

exoplanet Maas of Jupiter Temperature K Semi major axis AU Parent star
spectral  typ 
1. Kepler-70b 0.440 Earth 7.662 0.006 O (sdB)
2. WASP-33b 4,59 Jupiter ~2.900 0.02558 A5
3. WASP-121b 1.183 J 2.358 0.02544 F6V
4. WASP-87b 2.18 2.322 0.02946 F5
5. B Tauri FU 15 2.375 700 M7.25 (M9.25)
6. WASP-12b 1.39 ± 0.04 2.525 0.02293 G0
7. HIP 78530 b 24 2.800 ± 200 710 B9V
8. Kepler-13b 0,485 1.500 0.03423 8.500°K
9. DH Tauri b 12 2.750 330> M0.5V
10. PSR J1719-1438 b 1.2 5.375 0.00442 Pulsar
11. KOI-368.01 2.1 3.060 0.6 F6
12. KOI-55 C 0,0014 6.807 0.0060 B4
13. CT Chamaeleontis b 10,5-17 2.500 440,0 K7
14. HAT-P-7b 1.741 2.730 (+150; -100) 0.0379 F6
15. OGLE2-TR-L9 4.34 2.154.6 0.0308 F3
16. WASP-48 b 0.98 2.030 0.03444 5.990°K
17. UScoCTIO 108 b 14 2.350 670 M7
18. WASP-103 b 1.49 2.508 0.01985 F8V
19. Kepler-10 b 0,010475 2.169 0.01684 G
20. WASP-100b 1.69 2.190 0.0457 F2
21. WASP-72b 1.01 2.210 0.03655  F7
22. WASP-18 b 1,165 (10.43) 2.187,5 0.02047 F6
23 Oph 11 B 21 2.478 243.0 M9
24. WASP-78 b 1.16 2.006.7 0.0415 F8
25 KELT-7 b 1.28 2.048 0.04415 6.789°K
26 WASP-111 b 1.83 2.140 0.03914 F5


























Iz tabele vidimo da planeti Hottest Kepler-70b 7.143° K, PSR J1719-1438 b 5.375° K, KOI-55 C 6.319° K, su daleko iznad temperatura za zvijezde M tipa

M typ star 0.08–0.45 ≤ 0.7 2,400–3,700 M 76,45%

iz fast-and-slow-combustion.

Ostali planeti iz tabele temperaturno pripadaju u klasu M zvijezda. Maksimalma temperatura magme „(komatiite) je 1.600°C (Bazaltni protoke lave obično imaju temperaturu erupcije oko 1.100 do 1.250 ° C.)( Magma is a complex high-temperature fluid substance.)“ Wikipedia.
Planeti iz tabele imaju temperature značajno iznad maksimalnih temperatura magme što u prijevodu znači da su rastaljena tekuća (fluidna) tijela ili zvijezde.

Ako slijedimo logiku da je temperatura planeta vezana za malu udaljenost od zvijezde koja je uzrok visoke temperature, tada nema objašnjenja za HIP 78530 b (R/B 7.) koji je udaljen 710 AU od matične zvijezde, Jupiter je udaljen 5,20260 AU, Edgeworth–Kuiper belt od 30 AJ do 50 AJ od Sunca (kao i za R/B 23.;  17.;  13.;  9.;  5.;)
Većina exo planeta iz tabele je na udaljenosto 0,02 do 0,05 AU od matične zvijezde, ipak donositi zaključak da je utjecaj blizine zvijezde prevladavajuću za temperaturu planeta bez uvida da postoje na istoj udaljenosti :

  Brown dwarf (& planets)

Mass of Jupiter

Temperature °K

Planets orbit AU

Wolf 1061b ≥1.36 M⊕ 210 0.035509
TRAPPIST-1d 0.41 ± 0.27 M⊕ 288,15 0,021
Gliese 3634 b, 8,4 (+4,0; -1,5) M⊕ 565,4 0,0287
Kepler-45b 0.5505 774 0,027
HD 63454 b 0,38 926,7 0,036
HD 40307 b 4 (+4,8; -3,3) 804,5 0.0468
HAT-P-20 b 7.246 (± 0.187) 888,3 0.0361
WASP-10 b 3,06 984,3 0,0371
HATS-6 b 0,319 712,8 0.03623
Gliese 436 b 22.2±1.0 M⊕ 712 ±36 0.0291
GJ 160.2 b 0.032 100 0,053
Gliese 1214 b 6.55±0.98 M⊕ 393–555 0.01488
Etc.

i td.
lako možemo pogriješiti.

Uvrstimo u formulu i spektralni tip od matične zvijezde od planeta:

Brown dwarf (& planets) Mass of Jupiter Temperature °K Planets orbit AU  

WASP-11b/HAT-P-10(b) 0.460 ± 0.028 800 0,0439 K3V
HD 63454 b 0.380 926,7 0,036 K4V
HD 330075 b 0,620 1.023 0,043 G5
HD 219134 (b) 0.0149±0.0006 1.015 0.0388 K3V
HD 102195 (b) 0,450 963 0,049 K0V
HD 40307( b) 0,0120±0,0009 804,5 0,0468 K2,5V
OGLE-TR-111(b) 0,540 940 0,0470 G
WASP-10(b) 3,16 946,8 (1.119 +26; -28) 0,371 K5
HD 215497 (b) 0,020 984,3 0,047 K3V
Gliese 3470 (b) 0,043 604±98 0,031 M1,5
HAT-P-11b 0,081 750 0,053 K4
HIP 14810 b 3,88 690 0,0692 G5V
HAT-P-18b 0,196 841±15 0,0559 K
Kepler-102b 0,0013 792,0 0,055 K3
Kepler-114d 0,022 549 0,052 K5
WASP-69b 0,260 963±18 0,0452 K5

 

  Dodajmo ovdje PSR J1719-1438 b koja kruži oko pulsara (bez mjerljive temperature za instrumente)   na udaljenosti od 0,004 AU i ima temperaturu od 5.348°K i Hottest Kepler-70b koji uz matičnu zvijezdu kruži na 0,006 AU koja ima temperaturu 7.662°K. Na osnovu ova dva planeta odmah možemo vidjeti da temperatura matične zvijezde nema prevladavajući utjecaj na temperaturu planeta.

Zaključak, 

„Rast se ne zaustavlja samo sa atomima, naprotiv udruživanje teče dalje (spajanjem, kemijskim reakcijama i kombinirano) tako nastaje plin, prašina, pijesak, stijene koje nazivamo asteroidima i kometima… planeti, kada planeti dosegnu 10% mase Sunca postaju zvijezde koje mogu biti doista velike (super divovi). 
Da rast tijela je stvarnost dokazuju milijuni kratera razasutih po tijelima našeg sustava a da su ti procesi neprekinuti i danas jednako živi kao i u bilo kojem dijelu prošlosti, dokazi su stalni udari asteroida u naš omotač i zemlju ( procjene govore da na Zemlju padne od 4.000 do 100.000 tona izvan zemaljskog materijala godišnje“ iz  „Svemir i vrtnja/ Procesi

„Dovoljno je promatrati masu tijela, njezin odnos sa drugim tijelima, rotaciju tijela kao i rotaciju centralnog tijela, sastav tijela i udaljenost orbite i donijeti valjanu procjenu za svako tijelo i bez ikakve potrebe za nuklearnim fuzijama, fisijama i sagorijevanju materije.“ Iz „Weitter duckss teorija svemira“ i „Uzročna veza rotacije zvijezde sa temperaturom, gravitacijom, polumjerom i bojom zvijezde

31.03.2017. g.

  Brown dwarf (& planets) Mass of Jupiter Temperature °K Planets orbit AU

mass up to 15 Mass of Jupiter
WISE 1828 + 2650  3 – 6 or 0,5 - 20  250 - 400  
WISE 0855−0714 ~3-10 225-260  
CFBDSIR 2149-0403 4-7  ~700  
PSO J318.5-22 6,5 1.160  
2MASS J11193254-1137466 (AB) ~5-10 1.012 3,6±0,9
GU Piscium b 9-13 1.000 2.000
WD 0806-661  6-9  300-345 2.500
HD 106906 b 11±2 1.800 120
1RXS 1609 b  8 (14)  1.800 330
DT Virginis 8.5 ± 2.5  695±60 1.168
Cha 110913-773444 8 (+7; -3) 1.300 -1.400  
OTS 44 11,5 1.700 - 2.300  
GQ Lupi b 1 - 36 2650 ± 100 100
ROXs 42Bb 9  1.950 ± 100 157
HD 44627 13 - 14  1.600 -2400 275
VHS 1256-1257 b 11,2 (+9,7; -1,8 880 102±9
DH Tauri b 12 2.750 330
ULAS J003402.77-005206.7 5 - 20 560 - 600  
2M1207b 4 (+6; -1) 1.600±100 40
2M 044144 9.8±1.8 1.800 15 ± 0.6
2MASS J2126-8140 13,3 (± 1,7) 1.800 6.900
HR 8799 b 5 (+2; -1) 870 (+30; -70) ~68
HR 8799 c  7 (+3; -2) 1.090 (+10; -90) ~38
HR 8799 d 7 (+3; -2) 1.090 (+10; -90) ~24
HIP 65426

 

9,0 ±3,0

 

1450.0 (± 150.0)

 

92

 

mass above 15 Mass of Jupiter
B Tauri FU 15 2.375 700
CFBDS J005910.90-011401.3 15 - 30 620  
 ULAS J133553.45+113005.2 15 _31 500 -550  
ULAS J003402.77−005206.7 5 _ 20 550 - 600  
UGPS 0722-05 10.7 ± 0.2—25.8 ± 0.9 502 ±10 – 539 ±12  
GJ 229B 21 – 52,4 950 0,97 (+0,12; -0,10)
54 Piscium B 50 810±50  
WD 0137-349 0.053 ± 0.006 M⊙ 1.300 - 1400 0.65 R☉ (Binary orbit)
G 196-3B 25 (+15; -10) 1870 ± 100 285–640
Oph 11 B 21 2.487 243,0
SCR 1845-6357 40 - 50 2.600 - 2700  
Zeta Delphini B 55 ± 10 1.550 (+250; -100) 910
15 Sagittae B 65 1.647,34 14
Gliese 570 ~50 750 - 800 1.500
Epsilon Indi Ba and Bb 40 – 60 (28±7) 1.300-1400 (880-940) 1.500 (between 2,1)
DEN 0255-4700 25 - 60 ~1.300  
Teide 1 57± 15 2.600±150

 

TVLM 513-46546 90 2.500  
DENIS J081730.0-615520 15 950  

Mass up to 15 MJ/(vs) Mass above 15 MJ

Brown dwarf (& planets) Mass of Jupiter Temperature °K Planets orbit AU

ROXs 42Bb 9  1.950 ± 100 157
54 Piscium B 50 810±50  

DH Tauri b 12 2.750 330
ULAS J133553.45+113005.2 15 _31 500 -550  

OTS 44 11,5 1.700 - 2.300  
Epsilon Indi Ba and Bb 40 – 60 (28±7) 1.300-1400 (880-940) 1.500 (between 2,1)

2MASS J2126-8140 13,3 (± 1,7) 1.800 6.900
Gliese 570 ~50 750 - 800 1.500
Etc.

Mass vs Mass

2M 044144 9.8±1.8 1.800 15 ± 0.6
DT Virginis 8.5 ± 2.5  695±60 1.168

Teide 1 57± 15 2.600±150  
Epsilon Indi Ba and Bb 40 – 60 (28±7) 1.300-1400 (880-940) 1.500 (between 2,1)

B Tauri FU 15 2.375 700
DENIS J081730.0-615520 15 950  
Etc.

Answer, why there are these differences in article: "Reassessment of the old but still employed theories of Universe through database checking",  The causal relation between a star and its temperature, gravity, radius and color & Why there are differences in structure of the objects in our system?
2018.y.



Kako nastaju spiralne i druge galaksije?
English 
Pусскй

Cilj članka je dokazivanje nastajanja galaksija putem rotacije tijela oko osi uz strogo poštivanje zakona o privlačenju materije.
Rotacija tijela (manjih tijela, zvijezda, galaksija ..) se promatra kroz efekte rotacije1 u tvorbi tijela i procesima koje imamo uslijed: rotiranja oko osi, efektima na druga tijela u orbiti ili binarnim sustavima, utjecaj rotacije na stavljanje dolazećeg tijela u orbitu, utjecaj brzine rotacije na broj i masu tijela i čestica u orbiti oko matičnog tijela2, njezin utjecaj na radijus, temperaturu, samim tim i na boju zvijezde i površinsku gravitaciju3.

Početak nastajanja galaksija prepoznaju se kod planetarnih i zvjezdanih sustava. Rotacija centralnog tijela omogućava malom broju tijela 5 i druge materije da nadvlada privlačne sile centralnog tijela i da egzistiraju na svojim orbitama oko centralnog tijela ( tijela bez nezavisne rotacije koja su zaključana plimnim silama ili svoju rotaciju ostvaruju ekstremno sporo nemaju druga tijela u orbiti oko sebe (Merkur, Venera i veliki dio satelita).

kako-nastaju-galaksije

Postoje još „dva puta koji dovode do nastajanja galaksija sa prepoznatljivim centrom koji se vrti. Prvi je da zvijezda brže vrtnje preživi sve izazove dinamičnog svemira i masom postane dovoljno velika da se broj tijela koji su joj u orbiti može smatrati galaksijom koja će i dalje rasti. 
Drugi put je da se unutar nepravilne galaksije potaknut vrtnjom tijela stvori ciklon od plina ili nevidljive materije koji već postojeću galaksiju iz nepravilnog oblika pretvori u pravilan. 
Sličnost ovih putova je očita jer i brzo rotirajuće zvijezde (ko i sve druge) u centru od pola do pola imaju ciklon. Kod sporijih ciklona zvijezda javljaju se obrtanja pola jer cikloni ne dopiru jedan do drugog uslijed čega se materija na polovima rotira brže ili sporije od one u centru u pojasu ekvatora. Brža vrtnja uravnotežuje tijelo i nije za očekivati naizmjenične promjene polova.”
8

Ovo implicira postojanje minimalno dva tipa jezgri galaksija koji se strukturno razlikuju.10
28.10.2017.g.
Pročitaj cijeli članak

Zašto atmosfere zvijezda nisu bogate metalima?

English 
Pусскй

“Unutar ovog procesa odvija se proces rasta i razgradnje elemenata koji je vezan za temperaturu i vrtnju. Na manjim tijelima asteroidima, kometima, i najvećem dijelu satelita i manjih planeta u pravilu zastupljeni su atomi nižeg reda.1 Kada tijela povećaju masu dovoljno, uz druge sile, ona postaju geološki aktivna, njihova temperatura na i unutar kore raste radi stvaranja vrele jezgre, u tim uvjetima nastaju atomi višeg reda. Što je planet aktivniji i topliji zastupljenost viših elemenata je veća. Ipak u određenom momentu temperatura počinje razarati (razgrađivati) više elemente. 
Kako temperatura dalje raste raznovrsnost elemenata je manja, ..“
2

Tema članka je isparavanje atoma i spojeva u vrućim tijelima.
Strogo promatrajući kada temperatura poraste iznad točke kada atom prelazi u plinovito stanje on odlazi u atmosferu. Od čega je sastavljeno vruće tijelo atmosfera je najbolji indikator. Na Zemlji nije tako.
Na dnu mora ili oceana postoje vruće točke koja griju vodu daleko iznad točke vrelišta, voda ne isparava. Vrela voda kada dislocira prema površini brzo se hladi. 3  U atmosferi odlazi vodena para koja je uglavnom od površinskog sloja koji je zagrijan valovima sa Sunca.
Na mjesecu Io-u SO2 iz ledenih vulkana ne stvara atmosferu zbog niskih temperatura na površini (površinska temp. min 90 K, prosječna 110 K,  max 130 K) i iznad površine mjeseca. Niske temperature odmah kristaliziraju SO2 (vrelište 263 °K, talište 201°K)  i vraćaju ga na površinu mjeseca.4   Unutar lave i magme imamo elemente i spojeve koji su nespojivi sa tekućim stanjem jer imaju više vrelište ali i više talište od temperatura lave (SiO2, MgO, Al2O3, TiO2 itd).

  Talište °C   Vrelište °C % u kori
Zemlje
% u plaštu
Zemlje
  Talište °C  Vrelište °C % u kori
Zemlje
% u plaštu
Zemlje
SiO2    1.713    2.950 60,2 46 Si 1.410 2.355 27,7 21,5
Al2O3    2.072    2.977 15,2 4,2 Al 660,35 2.467 8,1 2,2
CaO    2.613    2.850 5,5 3,2 Ca 839 1484 3,6 2,3
MgO    2.825    3.600 3,1 37,8 Mg 648,85 1.090 1,5 22,8
FeO    1.377    3.414 3,8 7,5 Fe 1.535 2750 5,0 5,8
Na2O    1.132    1.950 3 0,4 Na 97,81 882,95 2,8 0,3
K2O      740       - 2.8 0,04 K 63,65 774 2,6 0,03
Fe2O3  1.539 -  1.565 Not Available 2.5   Fe 1.535 2750    
H2O    0   100 1,4  (1,1)   H -259,14 -252,87    
CO2    -56 Sublimation -78,5 1,2   O -218,35 -182,96 46,6 44,8
TiO2    1.843    2.972 0,7   Ti 1.660 3.287    
P2O5 sublimes    360 0,2   P 44,15 280 P4    
Sunce  He 24,85 % , H 73,46% , O 0,77% , C 0,29% , Ostalo 0,53%   He -272,20 -268,934    

Zašto u rastaljenoj materiji postoje elementi i spojevi čije talište i vrelište iznad temperature lave i magme?

Čitaj dalje: http://www.svemir-ipaksevrti.com/Svemir-i-vrtnja-kratki-tekst.html#Zašto-atmosfere-zvijezda-nisu-bogate-metalima


Utjecaji rotacije zvijezda na njihov radijus, temperaturu ..

English 
Pусскй

Cilj članka je dokazivanje uzročne  povezanosti rotacije zvijezde sa visinom temperature i radijusom zvijezde kao univerzalnog principa. U tekstu umjesto tabela koriste se poveznice prema objavljenim člancima sa tabelama ili prema enciklopediji.

„Rotacija je kružno kretanje objekta oko središta (ili točke) rotacije. Trodimenzionalni objekt uvijek se okreće oko zamišljene linije zove os rotacije. Ako osi prolaze kroz središte mase tijela, tijelo se kaže da se okreće oko sebi ili objekt se vrti. ..
Matematički, rotacija je kruti pokret tijela koji, za razliku od prijevoda, zadržava točku fiksiranu. "
1
  

Zvijezde nisu čvrsta tijela, njihovu rotaciju promatramo unutar prosječne gustoće oko 1,4 g/cm3 što je 40% više od gustoće vode (“Lava je tekućina obično na temperaturama od 700 do 1200 ° C. Lava može biti do 100.000 puta viskoznije od vode” 2).

Uslijed rotacije većeg tijela (galaksije, klastera galaksija ..) zvijezde imaju svoju orbitalnu brzinu na koju dodajemo orbitalnu brzinu galaksije unutar lokalne grupe i klastera galaksija, to zvijezde pozicionira kao vrlo dinamična fluidna tijela.
Rotaciju tekućeg tijela, koje uz navedeno, ima različite temperature dijelova slojeva i između slojeva po dubini, kao i različite brzine rotacije površinskog sloja zvijezde na ekvatoru od polova, ne možemo promatrati kao rotaciju čvrstih tijela   (“ Lava bude vrela ali nikad radioaktivna (niska zračenja koja postoje u lavi smatra se da nisu štetna za ljude i život). Radi poznavanja ponašanja materije kod visokih peći za taljenje željeza (sunčanih pjega, vulkana) znamo da vrela masa dislocira pa bi radioaktivni elementi bili  jednako zastupljeni u lavi nakon 4,5 milijardi godina, ali nisu. Za rastaljenu jezgru odgovorni su masa koja stvara tlak i efekti privlačnih sila Sunca. Zato je Venera toplija od Zemlje i ima više aktivnih vulkana,  https://en.wikipedia.org/wiki/Venus#Surface_geology  iako ima manju masu.) 7.

Brzina rotacije određuje (uz kemijski sastav) jačinu magnetnog polja (veća masa ovdje ne daje veće efekte, jer Jupiter (1.8986×1027 kg) ima jače magnetno polje od Sunca (1.98855x1030 kg) (“ Jupiterovo magnetno polje je četrnaest puta jači od Zemlje, u rasponu je od 4,2 gausa (0,42 mT) na ekvatoru na 10-14 stupnjeva (1,0-1,4 mT) na polovima što ga čini najjaćim u Sunčevom sustavu osim Sunčevih pjega”)) iako ima manju gustoću (1.326 g/cm3) od Sunca (1.408 g/cm3).

Brzo rotirajuća tijela, white dwarfs i plave zvijezde 3 ...

čitaj dalje: http://www.svemir-ipaksevrti.com/Svemir-i-vrtnja-kratki-tekst.html#Utjecaji-rotacije-zvijezda-na-njihov-radijus-temperaturu

.

Što je istina o Big Bang-u?

English 
Pусскй

Pogledajmo neke moje starije članke uz korištenje malo više relacija: dokazi / hipoteze. Tema ekspanzija, CMB, plavi pomak, ...

...

Universe-rasprava
Snimak ESA

Ako službena znanost tvrdi:  “Svemir se širi”. Mi moramo imati mali svemir (mali promjer) 300-400 tisuća godina nakon takozvanog Velikog praska i veliki svemir gdje su “Najudaljeniji objekti u svemiru su galaksije GN-z11 13,39 bn ly (milijardi svjetlosnih godina), EGSY8p7 13,23 bn ly, GRB 090423 13,18 bn ly itd“.

...

Sada treba ova dva svemira na slici postaviti tako da zadovolji ovu tvrdnju, da svjetlost sa rubova svemira bude svjetlost iz ili sa malog svemira unutar današnjeg svemira (jer tvrde svemir se širi). Našu Zemlju postavite u bilo koju točku velikog svemira.
Kako može događaj iz jedne točke dolaziti sa rubova današnjeg Svemira?
...

Tome u prilog ide i očitanje sve većeg crvenog pomaka što su galaksije udaljenije. Ako su “Najudaljeniji objekti u svemiru su galaksije GN-z11 13,39 bn ly (milijardi svjetlosnih godina), EGSY8p7 13,23 bn ly, GRB 090423 13,18 bn ly itd“ ujedno i najbrži objekti, prema Big Bang  znači da su ove galaksije i najstariji objekti.
Relacija je očita najstariji i najudaljeniji objekti imaju najveće brzine.
Kako onda može vrijediti Hubbleov zakon? Kako se svemir širi sve većom brzinom kada to vrijedi samo za najstarije i najudaljenije galaksije?

...

Prvo su dokazi (prihvatiti), drugo je loša hipoteza (odbaciti).
Prvo je znanost i znanstveni stav, drugo je religija i vjerovanje, službeni stav crkve.
Pitanje je jednostavno: znanost (1) ili nametnuto crkveno vjerovanje (2)?
2017.y.

  Galaxies Distance billion ly Redshift (z) Helio radial velocity km / s

GN-z11 ≈13.4 11,09; +0,08; −0,12 295.050 ± 119,917
EGSY8p7 13.2  8,68                /
GRB 090423 13,18 8,2                /
EGS-zs8-1

13,13 7,73                /
z8 GND 5296 13,10 7,51 291.622 ± 120 
A1689-zD1 13,10 7,5 (7,6)                 /
SXDF-NB1006-2 13,07 7,215                 /
GN-108036 13,07 7,213                 /
BDF-3299 13,05 7,109                 /
ULAS J1120+0641 Quasar 13,05 7,085                 /
A1703 zD6 13,04 7,045                 /
Etc.

2018.y.

Pročitaj cijeli članak: http://www.svemir-ipaksevrti.com/Svemir-i-vrtnja-kratki-tekst.html#Sto-je-istina-o-Velikom-prasku

.

Preispitivanje starih, danas važećih,  teorija o Svemiru kroz bazu podataka

English
Pусскй

Članak ima za cilj preispitati, isključivo pomoću dokaza iz dostupnih baza podataka,

Star Mass Sun 1 Radius Sun 1 Temperature K Rotation speed km/s

Arcturus 1,08 25,4 4.286 2,4 
R Doradus 1,2 370± 50 2.740 340 day
HD 220074 1,2 49.7 ± 9.5 3.935 3
Kappa Persei 1,5 9 4.857 3
Aldebaran 1,5 44,2 3.910 634 day
Hamal 1,5 14,9 4.480 3,44
Iota Draconis 1,82 11,99 4.545 1,5
Pollux 2,04 8,8 4.666 2,8
Beta Ursae Minoris 2,2 42,6 4.030 8
Beta Andromedae 3-4 100 3.842 7,2
Betelgeuse 11,6 887 ±203  3.590 5

 

WR 102 19 0,39 210.000 120
IK Pegasi 1,65 1,6 7.000/35.000 <32,5
Alpha Pegasi 4,72 3,51 9.765 125
η Aurigae 5,4 3,25 17.201 95
Eta Ursae Majoris 6,1 3,4 16.823 150
Spica secondary 6,97 3,64 18.500 87
Spica secondary 10,25 7,7 22.400 199
Gamma Cassiopeiae 17 10 25.000 432
Zeta Puppis 22,5 – 56,6 14-26 40.000-44.000 220
S Monocerotis 29,1 9,9 38.500 120
Alnilam 30-64,5 28,6-42 27.000 40-70
Alnitak Aa 33 ± 10 20.0 ± 3.2 29.000 110 ± 10
HD 5980 C 34 24 34.000 120
HD 5980 A 61 24 45.000 250
HD 93250 83,3 15,9 46.000 130
HD 269810 130 18 52.500 173
VFTS 682 150 22 52.200±2.500 200
Melnick 42 189 21,1 47.300 240
R136a2  195 23,4 53.000 200
R136a1 315 28,8-35,4 53.000±3.000 -

Čitaj dalje: http://www.svemir-ipaksevrti.com/Svemir-i-vrtnja-kratki-tekst.html#Preispitivanje-starih-danas-važećih-teorija-o-Svemiru

27.04.2017. g.

.

Weitter Duckss teorija svemira

http://www.ijser.org/onlineResearchPaperViewer.aspx?Weitter-Duckss-Theory-of-the-Universe.pdf

Author: Weitter Duckss (Slavko Sedic) Zadar Croatia

English
Pусскй

Čitati dalje Weitter Duckss teorija svemira 


.

Ostali članci:
stariji
2016/2017

.

space.com-commentary.html

"older" comentari on space.com

.

phys.org-commentary

"older" comentari on phys.org

.

NASA commentary

.

U potrazi za izgubljenim svemirom (knjiga)

Kratka knjiga. Građa knjige je o Svemiru i utkana je u svakodnevnicu i poratna zbivanja, prožeta humorom i zamišljenim razgovorima sa autorima radova o kojima se raspravlja dok nastaje novi rad. Iako se vrlo često u raspravama i monolozima odmičem od centralne teme, razotkrivanje Svemira je ipak osnovna tema koju prate druge i prepliću se stvarajući lako čitljivo štivo što je kod ovakvih tema usamljen slučaj.
Razvijajući radnju stalno se obraćam "malom" čovjeku, ženi, jer i sam dijelim njihovu sudbinu, muče me isti strahovi, glad za otkrivanjem dalekih prostranstava i pronalaženje odgovora na pitanja koja nas muče od najmlađih dana.
Nikako nisam htio raspravi dati ton ozbiljnosti, bez obzira što mislim da su spoznaje jedinstvene, nisam našao niti jedan razlog zašto bi one bile za mali dio ljudi, dapače za te predodređene i nedodirljive i nisam namijenio ovu knjigu. Ako ipak čitaju, neka im bude teško kao što je nama kada čitamo njihova šablonska pisanja sa uniformama na svakom slogu i na nekom nama nepoznatom jeziku. 

SADRŽAJ:

 

Članci objavljeni u www.academia.edu

https://www.academia.edu/32926807/Reassessment_of_the_old_but_still_employed_theories_through_database_checking
https://www.academia.edu/33292773/Where_is_the_truth_about_Big_Bang_theory.doc
https://www.academia.edu/26326626/Weitter_Ducksss_Theory_of_the_Universe
https://www.academia.edu/31452775/There_is_no_ring_around_Pluto

https://www.academia.edu/19025940/Why_there_is_a_ring_an_asteroid_belt_or_a_disk_around_the_celestial_objects   https://www.academia.edu/28066462/Why_there_are_differences_in_structure_of_the_objects_in_our_system https://www.academia.edu/17760569/The_Oort_cloud._Speed_of_light_is_not_the_limit https://www.academia.edu/18485381/The_causal_relation_between_a_star_and_its_temperature_gravity_radius_and_color

https://www.academia.edu/11692363/Universe_and_rotation
https://www.academia.edu/22690826/Gravitational_waves_a_great_discovery_or_a_great_scandal_a_plagiarism_
https://www.academia.edu/31672354/Why_iron_did_not_sink_when_Earth_was_hot
https://www.academia.edu/30921896/Why_Mars_has_no_atmosphere_like_the_moon_Titan_and_Earth

https://www.academia.edu/23764244/Supernovae_are_not_our_creators
https://www.academia.edu/29185426/What_are_working_temperatures_of_elements_and_compounds_in_the_Universe
https://www.academia.edu/31258374/Observing_the_Universe_through_colors.doc
https://www.academia.edu/31887661/Vacuum_in_space_or_undetected_matter

https://www.academia.edu/(Weitter Duckss profil)
https://www.academia.edu/29645047/Universe-2010.doc
https://www.academia.edu/33846969/Using_tales_in_science_to_acquire_financial_resources_is_it_correct https://www.academia.edu/28066462/Why_there_are_differences_in_structure_of_the_objects_in_our_system etc.

Članci objavljeni u www.ijser.org

http://www.ijser.org/onlineResearchPaperViewer.aspx?Weitter-Duckss-Theory-of-the-Universe.pdf  
http://www.ijser.org/onlineResearchPaperViewer.aspx?The-observation-process-in-the-universe-through-the-database.pdf
http://www.ijser.org/onlineResearchPaperViewer.aspx?THE-UNIVERSE-IS-ROTATING-AFTER-ALL.pdf
http://www.ijser.org/onlineResearchPaperViewer.aspx?Observation-of-the-Universe-through-questions.pdf

http://www.ijser.org/onlineResearchPaperViewer.aspx?Is-there-fast-and-slow-combustion-of-stars.pdf 2017 .y.
http://www.ijser.org/onlineResearchPaperViewer.aspx?Observing-the-Universe-through-colors--blue-and-red-shift.pdf.pdf
http://www.ijser.org/onlineResearchPaperViewer.aspx?Vacuum-in-space-or-undetected-matter.pdf-3.2017.y.
http://www.ijser.org/onlineResearchPaperViewer.aspx?Reassessment-of-the-old-but-still-employed-theories-of-Universe-through-database-checking.pdf 5.2017.y.

https://www.ijser.org/onlineResearchPaperViewer.aspx?Where-is-the-truth-about-Big-Bang-theory.pdf 30.7.2017.y.

www.ijoart.org
http://www.ijoart.org/research-paper-publishing_october-2016.shtml Universe and rotation

www.ijoar.org
http://www.ijoar.org/journals/IJOAR/Volume4_Issue11_november2016.html The observation process in the universe

www.globalscientificjournal.com
http://www.globalscientificjournal.com/researchpaper/The-influence-of-rotation-of-stars-on-their-radius-temperature.pdf 31.08.2017.y.
http://www.globalscientificjournal.com/researchpaper/WHY-ATMOSPHERES-OF-STARS-LACK-METALS.pdf 13.10.2017.y.
http://www.globalscientificjournal.com/researchpaper/How-are-the-spiral-and-other-types-of-galaxies-formed.pdf 11.2017.
http://www.globalscientificjournal.com/researchpaper/Where-did-the-blue-spectral-shift-inside-the-universe-come-from.pdf  2018.y.

http://www.globalscientificjournal.com/researchpaper/WHAT-IS-HAPPENING-TO-OXYGEN-AND-HYDROGEN.pdf 2018  
http://www.globalscientificjournal.com/researchpaper/Why-is-The-Evolution-of-Stars-incorrect.pdf  
http://www.globalscientificjournal.com/researchpaper/DEMOLITION-HUBBLES-LAW-BIG-BANG-THE-BASIS-OF-MODERN-AND-ECCLESIASTICAL-COSMOLOGY.pdf

 

www.unexplained-mysteries.com

http://www.unexplained-mysteries.com/forum/topic/301520-quicker-burning-and-temperature-of-star/
http://www.unexplained-mysteries.com/forum/topic/295090-what-are-the-lakes-on-titan-made-of/
http://www.unexplained-mysteries.com/forum/topic/299470-weitter-ducksss-theory-of-the-universe/
http://www.unexplained-mysteries.com/forum/topic/298246-differences-in-structure-of-the-body/

http://www.unexplained-mysteries.com/forum/topic/292076-gravitational-waves/
http://www.unexplained-mysteries.com/forum/topic/267990-mars-life-creation-in-universe/
http://www.unexplained-mysteries.com/forum/topic/268345-why-is-the-universe-dark/
http://www.unexplained-mysteries.com/forum/topic/268680-atom-why-did-cern-fail/

http://www.unexplained-mysteries.com/forum/topic/267586-the-universe-is-rotating/ etc.

www.newtheory.ru

http://www.newtheory.ru/astronomy/sushchestvuet-li-bistroe-i-medlennoe-sgoranie-zvezd-t4092.html
http://www.newtheory.ru/astronomy/gde-pravda-o-bolshom-vzrive-t4290.html
http://www.newtheory.ru/astronomy/pereocenka-starih-i-vse-je-upotreblyaemih-teoriy-o-vselennoy-t4267.html
http://www.newtheory.ru/astronomy/pochemu-est-raznici-mejdu-strukturami-obektov-nashey-sistemi-t3919.html

http://www.newtheory.ru/astronomy/prichinnaya-svyaz-vrashcheniya-zvezdi-i-ee-temperaturi-gravita-t4044.html
http://www.newtheory.ru/astronomy/chto-takoe-rabochie-temperaturi-elementov-i-soedineniy-t3987.html
http://www.newtheory.ru/astronomy/teoriya-vselennoy-veittera-dukssa-t3868.html
http://www.newtheory.ru/astronomy/processi-vo-vselennoy-t3636.html и т.д.

facebook, plus.google

https://www.facebook.com/slavko.sedic (comments on articles  space.com; phys.org; NASA
https://plus.google.com/115809905642384696294
Weitter Duckss и т.д. etc.

Indeksiranje objavljenih članaka

2470.

 Title: Where is the truth about  Big Bang theory?
 Author(s): Weitter Duckss
 Source: International Journal of Scientific & Engineering Research - IJSER Volume: Issue: Published: 2017
 Author-provided URL : 

added
28-Jan-18

2438.

 Title: Vacuum in space or undetected matter?
 Author(s): Weitter Duckss
 Source: International Journal of Scientific & Engineering Research - IJSER Volume: Issue: Published: 2017
 Author-provided URL : 

added
28-Jan-18

1959.

 Title: Reassessment of the old but still employed theories of Universe through database checking
 Author(s): Weitter Duckss
 Source: International Journal of Scientific & Engineering Research - IJSER Volume: Issue: Published: 2017
 Author-provided URL : 

added
28-Jan-18

Itd.
http://www.researcherid.com/ProfileView.action?returnCode=ROUTER.Unauthorized&Init=Yes&SrcApp=CR&queryString=KG0UuZjN5WnikDkr0zr0q5GqmyceS9yFM%252BUbB6TextI%253D